Poremećaji u ishrani – Žene i dijabetes

Istraživanja sugerišu da su poremećaji u ishrani, vjerovatno, češći kod žena sa dijabetesom nego kod žena koje nemaju dijabetes. Bulimija je najčešći poremećaj u ishrani kod žena s dijabetesom tip 1, dok među ženama sa dijabetesom tip 2 najčešći poremećaj je prejedanje.

I dijabetes i poremećaji u ishrani uključuju pažnju na stanje tijela, upravljanje težinom i kontrolu hrane. Neki ljudi traže opravdanje u kojem koriste bolest kako bi opravdali ili prekrili poremećaj. Pošto komplikacije dijabetesa i poremećaj u ishrani može biti ozbiljan ili čak fatalan, odgovorno i zdravo ponašanje je od suštinskog značaja.

Poremećaji u ishrani su bolesti sa biološkim osnovama koje su modifikovane pod uticajem emocionalnih i kulturnih faktora. Stigma povezana sa poremećajima u ishrani dugo je držala pojedince da pate tišini, onemogućavala financiranje ključnih istraživanja i stvorila prepreke za liječenje. Zbog nedovoljnih informacija, javnost i stručnjaci ne prepoznaju opasne posljedice poremećaja u ishrani. Iako su poremećaji u ishrane ozbiljni i potencijalno životno ugrožavajuće bolesti, postoji dostupna pomoć i oporavak je moguć.

Vrste poremećaja u ishrani

• Anoreksija je poremećaj u ishrani usredotočen na opsesivni strah od povećanja tjelesne težine. Anoreksija podrazumijeva samo-gladovanje i prekomjerni gubitak težine. Iako je anoreksija psihološki poremećaj, fizičke posljedice su ozbiljne, a ponekad i opasne po život.
• Bulimiju karakteriše često prejedanje (brza kontrolisana konzumacija velikih količina hrane). Može doći do čišćenja sa samo-indukovanim povraćanjem, laksativama, diuretikom, izostavljanjem ili smanjenjem inzulina, postom, teškom ishranom ili snažnim vježbanjem.
• Poremećaj ishrane – prejedanje (poznat i pod nazivom kompulzivno prejedanje) karakteriše prvenstveno periode nekontrolisanog, impulsivnog ili kontinuiranog jedenja izvan tačke osjećaja sitosti. Iako ne postoji čišćenje, može postojati mjestimično pošćenje ili ponavljajuća dijeta, a često se nakon prejedanja pojavljuju osećaji sramote ili samo-mržnje.
• Poremećaji u ishrani koji nisu drugačije specificirani (EDNOS) predstavljaju niz drugih poremećaja u ishrani, čiji uzorci se ne uklapaju u druge specifične vrste. Ova stanja su i dalje ozbiljna, a intervencija i pažnja su potrebni. EDNOS ili druge vrste poremećaja u ishrani mogu uključivati:
  – Problemi u ishrani nekih, ali ne svih, karakteristika poremećaja u ishrani; na primjer, postoje ljudi koji ozbiljno ograniče unos hrane, ali ne ispunjavaju potpune kriterijume za anoreksiju.
  – Žvakanje hrane i pljuvanje hrane (bez gutanja).
  – Prejedanje i čišćenje, za vrijeme povećanog stresa.

Poremećaji u ishrani i trudnoća

Žene kod kojih su prisutni poremećaji u ishrani imaju veću stopu pobačaja nego zdrave žene. Također, vaša beba može biti rođena prerano, što znači da neće biti toliko teška ili biti razvijena kao beba koja se rodi u normalnoj veličini.

Žene sa anoreksijom imaju nedovoljnu težinu i neće moći dobiti dovoljno težine tokom trudnoće. One rizikuju da imaju bebu sa nenormalno malom težinom  i srodnim zdravstvenim problemima.

Žene sa bulimijom koje nastavljaju da se čiste mogu imati probleme sa dehidratacijom, hemijskom neravnotežom ili čak i nepravilnosti srca. Trudnoća povećava ove zdravstvene rizike.

Žene koje imaju prekomjernu težinu zbog prejedanja su u većem riziku od razvoja visokog krvnog pritiska, gestacijskog dijabetesa i preraslih beba. Djeca koja su rođena  sa velikom težinom imaju rizik od mnogih zdravstvenih problema, a neki od njih ugrožavaju život.

Vaši zubi i kosti mogu postati slabi i krhki jer je bebi potreban kalcijum i ima prioritet nad vašim. Ako ne nadoknadite kalcijum sa mliječnim proizvodima i drugim izvorima, u kasnijim godinama ćete se naći sa prelomima i slomljenim kostima. Kada kalcijum jednom nestane iz kostiju, teško ga je, ako ne i nemoguće, zamijeniti.

(Još uvijek nema ocjena)

Loading...