fbpx skip to Main Content

Zdrava ishrana za dijabetes tip 2

Zdrava Ishrana Za Dijabetes Tip 2

Održavanje zdrave ishrane je važno za svakoga, ali posebno za osobe koje pate od dijabetesa. Zdrava ishrana za dijabetes tip 2 i praćenje pravilnih planova obroka, može napraviti razliku za osobu koja se muči s držanjem nivoa šećera u krvi pod kontrolom. Ali, šta je to pravilan plan obroka? Koliko koje grupe hrane trebate jesti? Pored posjeta dijabetologu, ovaj vodič će vam pomoći da odgovorite na pitanja koja imate vezano za dijabetes i ishranu.

Zdrava ishrana za dijabetes tip 2: Ugljikohidrati i vlakna

Ugljikohidrati su jedna od velikih kategorija hrane (ostale kategoriju su proteini i masti) u ishrani za dijabetičare tipa 2. Oni pružaju gorivo za tijelo u formi glukoze. Glukoza je šećer koji je primarni izvor energije za sve ćelije tijela.

Postoje dva načina za klasifikaciju ugljikohidrata: jednostavni i složeni. Jednostavni ugljikohidrati su šećeri, poput glukoze, saharoze, laktoze i fruktoze. Ovi šećeri se nalaze u rafiniranim šećerima i u voću. Složeni ugljikohidrati su škrobovi, koji predstavljaju jednostavne šećere hemijski vezane. Mogu se naći u grahu, orašastom voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Složeni ugljikohidrati se smatraju zdravijim jer ih tijelo sporije probavlja, što tijelu pruža postojan izvor energije. Također, sadrže dragocjene količine vlakana. Ugljikohidrati, za razliku od masti i proteina, imaju trenutačan učinak na vaš nivo šećera u krvi jer se ugljikohidrati razlažu direktno u šećer rano tokom probave.

Ugljikohidrati se uglavnom mogu pronaći u slijedećim grupama hrane:

  • Voće
  • Mlijeko i jogurt
  • Hljeb, pahuljice, riža, tjestenina
  • Škrobasto povrće poput krompira, kukuruza i graha

Šta znači brojanje ugljikohidrata?

Brojanje ugljikohidrata je metoda planiranja ishrane koja predstavlja jednostavan korak u praćenju ukupne količine ugljikohidrata koju konzumirate svakodnevno. Pomaže vam da jedete ono što želite. Brojanje grama ugljikohidrata i jednaka distribucija istih tokom obroka će vam pomoći da kontrolišete vaš šećer u krvi.

Umjesto praćenja dijabetičke dijete, uz brojanje ugljikohidrata pratite koliko ugljikohidrata (šećera i škroba) jedete dnevno. Jedna porcija ugljikohidrata je jednaka 15 grama ugljikohidrata.

Uz brojanje ugljikohidrata, planirate vaš unos ugljikohidrata zasnovan na nivou šećera u krvi prije jela, te se vaš unos ugljikohidrata ili doza inzulina može prilagoditi. Brojanje ugljikohidrata može koristiti svako, a ne samo osobe s dijabetesom koje uzimaju inzulin. Ako jedete više ugljikohidrata nego što vaša opskrba inzulinom može pokriti, vaš šećer u krvi će se povisiti. Ako jedete premalo, vaš šećer u krvi može biti prenizak. Ove fluktuacije se mogu kontrolisati kroz poznavanje brojanja unosa ugljikohidrata.

Dijabetolog vam može pomoći da shvatite koji plan za brojanje ugljikohidrata zadovoljava vaše specifične potrebe. Za odrasle, tipičan plan obično uključuje tri do četiri porcije ugljikohidrata po obroku, te jednu do dvije porcije ugljikohidrata kao užinu.

Uz brojanje ugljikohidrata, možete uzeti skoro svaki proizvod s police, pročitati etiketu, te koristiti informacije o gramaži ugljikohidrata kako bi se ta hrana uklopila u vaš plan, a to je zdrava ishrana za dijabetes tip 2.

Brojanje ugljikohidrata je najviše korisno za osobe koje dnevno daju više injekcija inzulina, koriste inzulinsku pumpicu, ili žele više fleksibilnosti i raznolikosti u izboru hrane. Međutim, ova metoda nije za svakoga, te se umjesto nje može koristiti jedna od sljedećih, tradicionalnih lista ishrane za dijabetičara.

Koliko vlakana trebam jesti?

Vlakna su neprobavljivi dio biljne hrane. Igraju važnu ulogu u probavnom procesu jer pomažu kretanju hrane duž probavnog trakta, dodavajući zapreminu stolici kako bi lakše prošla kroz crijeva. Pored toga, dijete bogate vlaknima se povezuju s niskim rizikom od pretilosti, visokog šećera u krvi, bolesti srca, te moždanih udara.

Vlakna također:

  • Odgađaju apsorpciju šećera, što pomaže boljem kontrolisanju nivoa šećera u krvi.
  • Vežu se za holesterol i mogu smanjiti nivo „lošeg“ LDL holesterola u krvi.
  • Su dobar izvor vitamina i minerala.
  • Pomažu u sprječavanju zatvora i smanjuju rizik od određenih crijevnih poremećaja.
  • Promovišu mršavljenje kroz smanjenje unosa kalorija. (Dodaju zapreminu hrani koju jedemo, što čini da se osjećate punijim.)

Cilj za sve je konzumirati oko 30 grama vlakna dnevno. Najbolji način za povećanje unosa vlakna u sklopu vašeg programa zdrava ishrana za dijabetes tip 2 je jesti više sljedećih vrsta hrane bogatih vlaknima:

  • Svježe voće i povrće
  • Kuhani grah i grašak
  • Hljeb, pahuljice i krekeri od cjelovitih žitarica
  • Smeđa riža
  • Proizvodi od mekinja

Mast i zdrava ishrana za dijabetes tip 2

Pošto dijabetes povećava rizik za razvoj bolesti srca, konzumiranje hrane koja nije bogata mastima – posebno saturiranim mastima – je vrlo važno za održavanje tog rizika što je nižim moguće. Pored toga, ograničavanje kalorija iz masti vam može pomoći da smršavite, posebno kada se kombinuje sa programom vježbanja.

Hrana koja najviše doprinosi količini saturiranih masti u našoj dijeta je sir, govedina, mlijeko, te pečena hrana. Trans masti, također, doprinose povećanju rizika od bolesti srca. Ove masti su ulja iz povrća koja su tvrđa, prepoznajemo ih kao čvrsta ulja. Mnoga od njih se koriste prilikom pečenja i prženja.

Ovdje su neke od općih smjernica za odabir i spremanje hrane siromašne mastima koje mogu pomoći da vaša zdrava ishrana za dijabetes tip 2 bude i uspješna:

  • Birajte nemasno meso uključujući perad, ribu, nemasno crveno meso i bilje proteine. Tokom spremanja hranu ne pržiti. Umjesto toga, možete je peći, peći na žaru, roštiljati, grilovati ili kuhati.
  • Izaberite mliječne proizvode s niskim ili nikakvim udjelom mliječne masnoće, poput nemasnog sira, obranog mlijeka, te proizvoda od obranog mlijeka poput nemasnog jogurta, nemasnog zaleđenog jogurta, isparenog obranog mlijeka, te mlaćenice. Ne zaboravite uključiti mliječne proizvode u dnevno brojanje ugljikohidrata.
  • Koristite niskomasni povrtni sprej za kuhanje tokom spremanja hrane ili razmotrite korištenje margarina koji smanjuje holesterol, a sadrži stanole ili sterole.
  • Koristite tečno povrtno ulje kole sadrži polisaturirane ili monosaturirane masti koje vam mogu pomoći da snizite nivo „lošeg“ LDL holesterola.
  • Odaberite nemasne margarine, umake, te preljeve za salate i ne zaboravite pratiti zbir ugljikohidrata u začinima i preljevima.
  • Svo voće i povrće je dobar izbor za niskomasnu dijetu. Ne zaboravite uključiti voće i škrobasto povrće u svakodnevni zbir ugljikohidrata.

Vaš dijabetolog vam može dati više informacija kako pripremiti i odabrati niskomasnu hranu.

So i ishrana za dijabetes tip 2

Dijabetes povećava rizik od povišenog krvnog pritiska. Visok nivo soli (natrija) u vašoj ishrani može daljnje povećati taj rizik. Vaš ljekar ili dijabetolog može od vas tražiti da izbjegavate slijedeće vrste hrane s visokim sadržajem soli:

  • So i začinjena so (ili začini od soli)
  • Pakovane mješavine krompira, riže ili tjestenine
  • Konzervisano meso
  • Konzervisane supe i povrće (koje sadrže so)
  • Sušena ili obrađena hrana
  • Kečap, senf, preljevi za salate, drugi namazi ili konzervisani sosovi
  • Pakovane supe, umaci ili sosovi
  • Ukiseljena hrana
  • Obrađeno meso: rezano meso, kobasica, slanina i šunka
  • Masline
  • Slane grickalice
  • Sosovi od soje ili sosovi za odrezak

Savjeti za kuhanje s manje soli

Koristite svježe sastojke i/ili hranu koja nema dodane soli.

Za vaše omiljene recepte, možda će biti potrebno da koristite druge sastojke i uklonite ili smanjite količinu soli koju bi inače dodali.

Probajte sok od narandže ili ananasa kao temeljac za mesne marinade.

Izbjegavajte praktičnu hranu poput konzervisanih supa, predjela i povrća; mješavine tjestenina i riže, zaleđene večere, instant pahuljice, te puding, umak, i mješavine sosova.

Odaberite zaleđena predjela koja sadrže 600 miligrama ili manje natrija. Međutim, ograničite se na jedno od ovakvih zaleđenih predjela dnevno. Provjerite etiketu nutritivne vrijednosti na pakovanju za sadržaj natrija.

Koristite svježe, zaleđeno, konzervisano povrće bez dodane soli ili konzervisano povrće koje je isprano prije pripreme.

Konzervisane supe s malom količinom soli se mogu koristiti.

Izbjegavajte miješane začine i mješavine začina koje sadrže so, poput soli s bijelim lukom.

Koji začini mogu zamijeniti so?

Bilje i začini su odgovor na pitanje kako poboljšati prirodne ukuse hrane bez korištenja soli. Ispod su navedene neke mješavine koje se mogu koristiti za jela od mesa, peradi, ribe, povrća, supe i salate.

Pikantna mješavina

  • 2 kašike osušenog čubra, usitnjenog
  • 1/4 kašičice svježe mljevenog bijelog bibera
  • 1 kašika suhog senfa
  • 1/4 kašičica mljevenog kumina
  • 2,5 kašičica luka u prahu
  • 1/2 kašičica bijelog luka u prahu
  • 1/4 kašičica karija u prahu

Iznenađenje bez soli

  • 2 kašičice bijelog luka u prahu
  • 1 kašičica bosiljka
  • 1 kašičica origana
  • 1 kašičica limunove kore u prahu ili dehidrirani sok od limuna

Začin od bilja

  • 2 kašičice sušenog kopra ili listova bosiljka, usitnjeno
  • 1 kašičice sjemenki celera
  • 2 kašičice luka u prahu
  • 1/4 kašičice sušenih listova origana, usitnjenih
  • Prstohvat svježe mljevenog bibera

Pikantni začin

  • 1 kašičica klinčića
  • 1 kašičica bibera
  • 2 kašičice mljevene paprike
  • 1 kašičica sjemenki korijandera (izmrvljenog)
  • 1 kašičica ruzmarina
Pomozite drugima tako što ćete ocijeniti ovaj tekst
12345 (2 ocjena/e, prosjek: 3,50 od 5)
Loading...

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Back To Top